Izuzmu li se ceremonijalne prilike, koliko je u svesti građana sačuvana svest o pogibeljnoj ideologiji koja je dovela do svetskog rata?
Sociolog dr Todor Kuljić smatra da je sa pojavom novih političkih elita nakon urušavanja socijalističkih režima početkom devedesetih godina prošlog veka došlo i do promene shvatanja antifašizma. Nema više, kako kaže, ni govora o nekadašnjem multietničkom antifašizmu, jer je pretvoren u nacionalni.
U Sloveniji i Hrvatskoj domobrani i ustaše su antifašizovani ili defašizovani. U Srbiji dolazi do antifašizacije četnika. Svuda se gubi taj suštinski multietnički antifašizam, kakav je on u realnosti bio.
Hrvati više ne govore o jugoslovenskom karakteru antifašizma, jer je u Hrvatskoj Jugoslavija najveća opasnost. Đačke ekskurzije obavezno idu u Vukovar, a ne u Jasenovac. Dakle, tamo je antifašizam u potpunosti etniziran, a u stvarnosti on nikada nije bio čisto nacionalni i šovinistički.
Osnova svakog fašizma je nacionalizam – kaže istaknuti zrenjaninski intelektualac, profesor beogradskog Filozofskog fakulteta.
Sociolog Kuljić smatra da je fašizam prevashodno imperijalistički rat koji ima korene u ekonomskim interesima.
Od te definicije treba poći ako želimo da nađemo autentične uzroke ekspanzije nacizma – kaže on.
Nije to bio goli ideološki rasizam, antisemitizam, antimasonizam i antikomunizam. Hitler je došao do vlasti tako što mu je krupni kapital pružio važnu podršku u izborima, jer su videli da je taj čovek kadar da otvori nove puteve ekspanzije.
Kapital je nalazio računicu u osvajanjima koja je zagovarala nacistička partija. Nije Drugi svetski rat odlučio visoki moral antifašističkih boraca, nego industrijska nadmoć Amerike, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza.
TRIBINA FAŠIZAM I ANTIFAŠIZAM U XX VEKU – TODOR KULJIĆ https://t.co/UL5lifE0s3 via @YouTube
— ZSF (@Zr_SF) October 4, 2015