ZSF Zrenjaninski Socijalni Forum

ZA SOCIJALNU I NACIONALNU RAVNOPRAVNOST,

ZA PRAVDU I SLOBODU

Stepenice ka fasizmu

Etnocentrizam, nacionalizam, […] predstavljaju stepenice ka fašizmu

Izuzmu li se ceremonijalne prilike, koliko je u svesti građana sačuvana svest o pogibeljnoj ideologiji koja je dovela do svetskog rata?

Sociolog dr Todor Kuljić smatra da je sa pojavom novih političkih elita nakon urušavanja socijalističkih režima početkom devedesetih godina prošlog veka došlo i do promene shvatanja antifašizma. Nema više, kako kaže, ni govora o nekadašnjem multietničkom antifašizmu, jer je pretvoren u nacionalni.

U Sloveniji i Hrvatskoj domobrani i ustaše su antifašizovani ili defašizovani. U Srbiji dolazi do antifašizacije četnika. Svuda se gubi taj suštinski multietnički antifašizam, kakav je on u realnosti bio.

Hrvati više ne govore o jugoslovenskom karakteru antifašizma, jer je u Hrvatskoj Jugoslavija najveća opasnost. Đačke ekskurzije obavezno idu u Vukovar, a ne u Jasenovac. Dakle, tamo je antifašizam u potpunosti etniziran, a u stvarnosti on nikada nije bio čisto nacionalni i šovinistički.

Osnova svakog fašizma je nacionalizam – kaže istaknuti zrenjaninski intelektualac, profesor beogradskog Filozofskog fakulteta.

Sociolog Kuljić smatra da je fašizam prevashodno imperijalistički rat koji ima korene u ekonomskim interesima.

Od te definicije treba poći ako želimo da nađemo autentične uzroke ekspanzije nacizma – kaže on.

Nije to bio goli ideološki rasizam, antisemitizam, antimasonizam i antikomunizam. Hitler je došao do vlasti tako što mu je krupni kapital pružio važnu podršku u izborima, jer su videli da je taj čovek kadar da otvori nove puteve ekspanzije.

Kapital je nalazio računicu u osvajanjima koja je zagovarala nacistička partija. Nije Drugi svetski rat odlučio visoki moral antifašističkih boraca, nego industrijska nadmoć Amerike, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza.

Profesor Kuljić podseća da je i u predratnoj Srbiji bilo fašističkih pokreta, iako često odbijamo da to prihvatimo da naša prošlost nije baš uvek bila slavna. U Srbiji je Ljotićev pokret bio sastavni deo Nedićevog kvislinškog aparata. Imao sam priliku da pregledam okupacijsku štampu u beogradskim bibliotekama i vidim kako je nacifikacija išla, kako su prihvatane Hitlerove rasističke ideje, kako su ljotićevci u tome prednjačili i kakva je bila ideologija srpske seljačke zadružne države, kako je Nedić nazivao tadašnju Srbiju, jer je to bilo povezano sa Hitlerovom zamišlju da Srbija bude agrarni privezak Trećeg Rajha – kaže Kuljić